Više o županiji

  • Slika
  • Slika
Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3622 četvornih kilometara te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija; tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s jadranskom obalom.

Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom. U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine). Obuhvaća pet gradova: Dugu Resu (11.180 stanovnika), Karlovac (55.705), Ogulin (13.915), Ozalj (6817) i Slunj (5076) te 17 općina: Barilović (2990), Bosiljevo (1284), Cetingrad (2027), Draganić (2741), Generalski Stol (2642), Josipdol (3773), Kamanje (891 - konstituirana je 20. veljače 2004. godine.), Krnjak (1985), Lasinja (1624), Netretić (2862), Plaški (2090), Rakovica (2387), Ribnik (475), Saborsko (632), Tounj (1150), Vojnić (4764) i Žakanje (1889).

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatske, a prirodni prirast stanovništva je negativan. U Karlovačkoj županiji dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i krškog ozemlja. Ljepote karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje Karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske. Od svog osnutka (1579. godine), grad Karlovac postaje strateškim, gospodarskim i prometnim središtem i stanovnicom krajiške i civilne Hrvatske, čvorištem važnih prometnica. Uz povijesne ceste Karolinu, (Karlovac - Bakar, građena 1726. - 1733. godine), Josephinu (Karlovac - Senj, 1775. - 1779.) i Louisianu (Karlovac - Rijeka, 1805. - 1813.), Karlovac dobiva suvremenu autocestu koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.