Stanje sigurnosti u prometu za studeni 2019. godine

Tijekom studenog evidentirano je ukupno 65 prometnih nesreća od  kojih je jedna sa smrtnom posljedicom, 13 s ozlijeđenim osobama i 51 s materijalnom štetom

Foto: ilustracija

Na području Policijske uprave karlovačke tijekom studenog 2019. godine evidentirano je ukupno 65 prometnih nesreća, a u studenom 2018. godine 63. Najviše prometnih nesreća u studenom 2019. godine evidentirano je na državnoj cesti D-1 - 17 prometnih nesreća (u studenom 2018. 10), a na autocesti A-1 četiri prometne nesreće (u studenom 2018. pet).

U studenom 2019. evidentirana je jedna prometna sa smrtnom posljedicom (u studenom 2018. godine nijedna). Nadalje, evidentirano je 13 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama (u studenom 2018. godine 15) i 51 prometna nesreća s materijalnom štetom (u studenom 2018. godine 48).

U tim prometnim nesrećama jedna osoba je teško ozlijeđena (u studenom 2018. godine tri osobe), dok je 13 osoba lako ozlijeđeno (u studenom 2018. godine 13 osoba).

U prometnim nesrećama tijekom promatranog razdoblja učestvovalo je 147 sudionika, a 29 sudionika uzrokovalo je prometne nesreće zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Najčešći uzroci prometnih nesreća u studenom 2019. godine bile su greške ili propusti vozača i to:
 

• nepropisno kretanje kolnikom u 14 prometnih nesreća
• brzina neprimjerena uvjetima u 13 prometnih nesreća
• nepoštivanje prednosti prolaza u 11 prometnih nesreća
• nepropisna vožnja unazad u četiri prometne nesreće
• vožnja na nedovoljnoj udaljenosti u četiri prometne nesreće.

 
Najčešće vrste prometnih nesreća u studenom 2019. godine: 
 

• slijetanja vozila s ceste u 11 prometnih nesreća,
• međusobni sudar vozila u pokretu (bočni sudar, vožnja u slijedu, iz suprotnih smjerova) u 29 prometnih nesreća
• udar vozila u parkirano vozilo u četiri prometne nesreće

  
U studenom 2019. godine tijekom svojih redovnih zadaća policijski službenici ukupno su sankcionirali 4.538 prekršaja u prometu bez prometnih nesreća, a najviše su sankcionirani prekršaji vozača počinjeni zbog nepropisne brzine koja je ujedno i najčešći uzrok prometnih nesreća i to 1.892 prekršaja ili 41,7% od ukupnog broja sankcioniranih prekršaja.
 
Nadalje slijede prekršaji:
 

• nepropisno parkiranje 202 prekršaja ili 4,5%
• nekorištenje sigurnosnog pojasa 432 prekršaja ili 9,5%
• upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola 188 prekršaja ili 4,1%
• korištenje mobitela za vrijeme vožnje 130 prekršaja ili 2,9%
• nepoštivanje prometnih znakova i ovlaštenih osoba 301 prekršaj ili 6,6%
• vožnja bez položenog vozačkog ispita 21 prekršaj ili 0,5%
• upravljanje vozilom kad je vozačka dozvola oduzeta 16 prekršaja ili 0,3%
• neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo 61 prekršaja ili 1,3%
• nepropisno skretanje, okretanje i vožnja unazad 27 prekršaja ili 0,6%.

Preporuke i savjeti vozačima:
 

• kako su i nadalje najave pada temperature, stvaranje zimskih uvjeta opetovano upozoravamo vozače da su u vrijeme nastupanja zimskih uvjeta u obvezi koristiti zimsku opremu,
• Odlukom o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj zimska oprema je obvezna u razdoblju od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine,
• trenutni vremenski uvjeti posebno iziskuju dodatni oprez jer dnevne temperature omogućuju topljenje snijega koji se u noćnim satima ledi na kolniku, posebno u usjecima, nadvožnjacima, mostovima i slično,
• upozoravaju se vozači da brzinu kretanja vozila prilagode trenutnim uvjetima i stanju kolnika,
• prilikom prijelaza vozila preko cestovno željezničkog prijelaza potrebno je strogo poštivati zvučne i svjetlosne signale koji upozoravaju na trenutnu situaciju u željezničkom prometu, odnosno nailazak vlaka. 

 
Preporuke pješacima:
 

• pješak, koji se kreće kolnikom, dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom,
• pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama i dr.
• pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka,
• pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način,
• na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.

 
 

Vijesti u brojkama | Statistike | Promet i vozila