Stanje sigurnosti u prometu za rujan

Na području Policijske uprave karlovačke tijekom rujna 2019. godine evidentirano  je ukupno 78 prometnih nesreća, a u rujnu 2018. godine 101. Najviše prometnih nesreća u rujnu 2019. godine evidentirano je na državnoj cesti D-1, 17 prometnih nesreća (u rujnu 2018. 14).

U rujnu 2019. godine evidentirane su tri prometne nesreće sa smrtno stradalom osobom, dok je u rujnu 2018. godine evidentirana jedna prometna nesreća sa smrtno stradalom osobom.

Ujedno, evidentirano je 38 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama (u rujnu 2018. godine 19) i 56 prometnih nesreća s materijalnom štetom (u rujnu 2018. godine 62).

U tim prometnim nesrećama tri osobe su smrtno stradale (u rujnu 2018. godine smrtno je stradala jedna osoba) devet osoba je teško ozlijeđeno (u rujnu 2018. godine 15 osoba), dok je 13 osoba lako ozlijeđeno (u rujnu 2018. godine 47 osoba).

U prometnim nesrećama tijekom promatranog razdoblja učestvovalo je 189 sudionika, a 13 sudionika uzrokovalo je prometne nesreće zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Najčešći uzroci prometnih nesreća u rujnu 2019. godine bile su greške ili propusti vozača i to:

• brzina neprimjerena uvjetima u 17 prometnih nesreća
• nepoštivanje prednosti prolaska u deset prometnih nesreća
• nepropisno kretanje kolnikom u sedam prometnih nesreća
• vožnja na nedovoljnoj udaljenosti u šest prometnih nesreća
• nepropisna vožnja u nazad u pet prometnih nesreća
• nepropisno uključivanje u promet u četiri prometne nesreće

             
Najčešće vrste prometnih nesreća u rujnu 2019. godine:           
           

• sudar vozila u pokretu (iz suprotnih smjerova) u 17 prometnih nesreća
• slijetanja vozila s ceste u 14 prometnih nesreća
• sudar vozila u pokretu (bočni sudar) u 12 prometnih nesreća
• sudar vozila u pokretu (vožnja u slijedu) u deset prometnih nesreća
• udar vozila u parkirano vozilo u sedam prometnih nesreća
• nalet vozila na biciklistu u dvije prometne nesreće

 
U  rujnu 2019. godine tijekom svojih redovnih zadaća policijski službenici ukupno su sankcionirali 4.400 prekršaja u prometu bez prometnih nesreća, a najviše su sankcionirani prekršaji vozača počinjeni zbog nepropisne brzine koja je ujedno i najčešći uzrok prometnih nesreća i to 2.262 prekršaja ili 51,40% od ukupnog broja sankcioniranih prekršaja.

 Nadalje slijede prekršaji:

• nekorištenje sigurnosnog pojasa 376 prekršaja ili 8,5%
• nepoštivanje prometnih znakova i ovlaštenih osoba 301      prekršaj ili 6,8%
• nepropisno zaustavljanje i parkiranje 242 prekršaja ili 5,5%
• korištenje mobitela za vrijeme vožnje 216 prekršaja ili 4,9%
• upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola 194 prekršaja ili 4,4%
• tehnički neispravno vozilo 56 prekršaja ili 1,3%
• neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo 40 prekršaja ili 0,9%
• nepropisno skretanje, okretanje i vožnja unazad 30 prekršaja ili 0,7%
• vožnja bez položenog ispita 21 prekršaj ili 0,5%
• upravljanje vozilom kad je vozačka dozvola oduzeta 8 prekršaja ili 0,2%

           
Preporuke i savjeti traktoristima
 

• traktori moraju biti registrirani i imati registrirane propisane uređaje,
• na traktoru se smije prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli,
• na traktorskim priključcima zabranjeno je prevoziti osobe,
• priključno vozilo ne smije smanjivati stabilnost vučnog vozila niti otežavati upravljanje vozilom.

 
Preporuke pješacima
 

• pješak, koji se kreće kolnikom, dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom,
• pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama i dr.
• pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka,
• pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način,
• na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.

Vijesti u brojkama | Statistike | Promet i vozila