Stanje sigurnosti u prometu za rujan

Foto: ilustracija

Na području Policijske uprave karlovačke tijekom rujna 2018. godine evidentirana je ukupno 101 prometna nesreća, a u rujnu 2017. godine 104. Najviše prometnih nesreća u rujnu 2018. godine evidentirano je na autocesti A-1 15 prometnih nesreća (u rujnu 2017. 11), na državnoj cesti D-1, 14 prometnih nesreća (u rujnu 2017. 26), te na državnoj cesti D-3, sedam prometnih nesreća (u rujnu 2017. godine tri).

U rujnu 2018. godine evidentirana je jedna prometna nesreća sa smrtno stradalom osobom, dok u rujnu 2017. godine nije evidentirana niti jedna prometna nesreća sa smrtno stradalom osobom.
 
Ujedno, evidentirano je 38 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama (u rujnu 2017. godine 40) i 62 prometne nesreće s materijalnom štetom (u rujnu 2017. godine 64).
U tim prometnim nesrećama jedna osoba je smrtno stradala (u rujnu 2017. nije bilo smrtno stradalih osoba), 15 osoba je teško ozlijeđeno (u rujnu 2017. godine 9 osoba), dok je 47 osoba lako ozlijeđeno (u rujnu 2017. godine 58 osoba).

U prometnim nesrećama tijekom promatranog razdoblja učestvovalo je 146 sudionika, a 15 sudionika uzrokovalo je prometne nesreće zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Najčešći uzroci prometnih nesreća u rujnu 2018. godine bile su greške ili propusti vozača i to:
 

• brzina neprimjerena uvjetima u 27 prometnih nesreća
• nepropisno kretanje kolnikom u 14 prometnih nesreća 
• nepoštivanje prednosti prolaska u osam prometnih nesreća 
• vožnja na nedovoljnoj udaljenosti u sedam prometnih nesreća
• nepropisna vožnja u nazad u pet prometnih nesreća 

Najčešće vrste prometnih nesreća u rujnu 2018. godine: 
 

• slijetanja vozila s ceste u 25 prometnih nesreća 
• sudar vozila u pokretu (bočni sudar) u 16 prometnih nesreća sudar vozila u pokretu (iz suprotnih smjerova) u 16 prometnih nesreća 
• sudar vozila u pokretu (vožnja u slijedu) u 13 prometnih nesreća 
• udar vozila u parkirano vozilo u osam prometnih nesreća 
• udar vozila u objekt kraj ceste u pet prometnih nesreća 

U rujnu 2018. godine tijekom svojih redovnih zadaća policijski službenici ukupno su sankcionirali 2.193 prekršaja u prometu bez prometnih nesreća, a najviše su sankcionirani prekršaji vozača počinjeni zbog nepropisne brzine koja je ujedno i najčešći uzrok prometnih nesreća i to 804 prekršaja ili 36,66 % od ukupnog broja sankcioniranih prekršaja.
 
Nadalje slijede prekršaji:
 

• nekorištenje sigurnosnog pojasa 336 prekršaja ili 15,3%
• nepoštivanje prometnih znakova i ovlaštenih osoba 245 prekršaja ili 11,2%
• nepropisno zaustavljanje i parkiranje 106 prekršaja ili 4,8%
• upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola 104 prekršaja ili 4,7%
• korištenje mobitela za vrijeme vožnje 98 prekršaja ili 4,5%
• nepropisno skretanje, okretanje i vožnja unazad 32 prekršaja ili 1,5%
• vožnja bez položenog ispita 24 prekršaja ili 1%

Preporuke i savjeti vozačima bicikala

Kako bi izbjegli stradavanja i neželjene posljedice uzrokovane prometnim nesrećama vozačima bicikala savjetujemo da: 

• ne upravljaju biciklom pod utjecajem alkohola
• ne voze bicikl po pješačkom prijelazu
• ne voze u grupama, u zabranjenom smjeru i kroz pješačke zone
• ne voze tehnički neispravne bicikle (bez kočnica, svjetala, zvonca i sl.)
• ne voze noću bez reflektirajućih prsluka, reflektirajuće odjeće ili oznake
• ne skidaju istovremeno obje ruke s upravljača za vrijeme vožnje
• ne provlače između vozila koja su zaustavljena u kolonama
• ne prolaze kroz raskrižje dok je za njihov smjer uključeno crveno svjetlo na semaforu 

Preporuka pješacima:

• pješak, koji se kreće kolnikom, dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom,
• pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama i dr.
• pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka,
• pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja,
• pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način, 
• na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.