Ideja provođenja ovog okruglog stola je da pokušamo osvijestiti odgovornost zajednice za stanje u prometu.
Danas je u organizaciji Policijske uprave karlovačke održan okrugli stol na temu „Stop prometnim nesrećama – odgovornost zajednice“.
Cilj ovog okruglog stola je podići razinu znanja, vještina i kompetencija predstavnika organizacija civilnog društva koji sudjeluju u cestovnom prometu. Ostvarivanjem navedenog cilja, Republika Hrvatska bi se znatno približila zemljama koje već niz godina imaju odlične rezultate u području sigurnosti prometa.
Svrha okruglog stola je planirano smanjenje broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama.
Izlagači na okruglom stolu bili su Jure Pavlinić, voditelj Službe policije Policijske uprave karlovačke, Hrvoje Ordulj iz Hrvatskih autocesta, Slaviša Babić iz Hrvatskih cesta, Stjepan Turković iz Županijske uprave za ceste, Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske, Nikša Antica iz Zavoda za hitnu medicinu karlovačke županije i Rajko Horvat profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Ispred zgrade Policijske uprave karlovačke bila su izložena vozila i oprema policije, vatrogasaca, Hitne medicinske pomoći i HAK-a.
Uvodno, prije početka izlaganja prisutnima se obratio načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić koji je rekao kako osim u čovjeku odgovornost u prometnim nesrećama treba tražiti i u cestama i prometnom okruženju koji determiniraju neke događaje. Mi trebamo promatrati ukupnosti odnosa svih čimbenika i na temelju tog odnosa donositi preporuke i zaključke kako bi oni išli u smjeru da se stanje sigurnosti u prometu popravi i da ima što manje stradalih. Naime, u posljednjih pet godina 80 osoba je smrtno stradalo na prometnicama karlovačke županije, što je izrazito velika brojka, a svaki naš pokušaj da to smanjimo i preveniramo je nemjerljivi doprinos ovom društvu. Svi zajedno možemo nešto napraviti da se to promijeni, a ideja provođenja ovog okruglog stola je da pokušamo osvijestiti odgovornost zajednice za stanje u prometu.
Voditelj Pavlinić izložio je stanje sigurnosti cestovnog prometa na području Policijske uprave karlovačke u posljednjih pet godina. Prilikom svog izlaganja o stanju sigurnosti istaknuo je kako je analizom utvrđeno da na području naše županije u većem broju smrtno stradavaju osobe s našeg područja, ne stranci, a što je pokazatelj da smo na lokalnoj razini odgovorni za stanje sigurnosti u prometu i da trebamo uložiti dodatne napore kako bismo spriječili i prevenirali stradavanja.
Svakako svoje aktivnosti u posljednje vrijeme policija usmjerava na prekršaje u prometu koje ujedno nazivamo „četiri ubojice u prometu“, a to su brzina, alkohol, sigurnosni pojas i mobitel te u tom segmentu zahvaćamo sve veći broj osoba koje krše ove prometne propise. Također svoje aktivnosti usmjeravamo i na „recidiviste“ u činjenju prometnih prekršaja te ćemo u tom dijelu ustrajati i u budućnosti. Samo u 2018. godini u kršenju prometnih propisa uhvaćeno je 85 „recidivista“, a svi zajedno u 2018. godini počinili su 155 prekršaja – istaknuo je Pavlinić.
Analizu sigurnosti prometa na autocesti A1, dionica od čvora Jastrebarsko do tunela Mala Kapela iznio je Hrvoje Ordulj iz Hrvatskih autocesta koji je istaknuo da je autocesta sigurna za promet ako vozač poštuje prometne propise. O ponašanju sudionika u prometu i primjeru slučaja Turanj na državnoj cesti DC1 govorio je Slaviša Babić iz Hrvatskih cesta, a o mjerama i aktivnostima za povećanje sigurnosti prometa na cestama kojima upravlja Županijska uprava za ceste Karlovačke županije Stjepan Turković.
Iz Centra za vozila Hrvatske o utjecaju tehničke ispravnosti vozila na sigurnost prometa na cestama izlaganje je imao Luka Dorić, dok je o odgovornosti zajednice vezano za smanjenje prometnih nesreća ispred Zavoda za hitnu medicinu karlovačke županije izlaganje imao Nikša Antica.
O značaju primjene područja prometne psihologije na povećanje sigurnosti cestovnog prometa govorio je profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Rajko Horvat koji je između ostalog istaknuo kako je preventivne mjere i aktivnosti potrebno temeljiti na rezultatima istraživanja uzroka zbog kojih se događaju prometne nesreće. Uz nadzor prometa i primjenu zakona u tom segmentu iznimno je važna edukacija i to od najranije dječje dobi, ali i informiranje javnosti. Vozači procjenjuju kako postoji mala vjerojatnost da će ih policija otkriti, odnosno mala je vjerojatnost kazne pa riskantna vožnja počinje biti svakodnevica na cestama. Nažalost istraživanja psiholoških elemenata sudionika u prometu u Republici Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri zastupljena niti u znanstvenom okruženju, niti u svakodnevnoj praksi – zaključno je izlaganje profesora Horvata.
Stranica
