Područje grada
Ozlja nalazi se u sjeverozapadnom dijelu
Karlovačke županije. S površinom od 179,4 četvornih kilometara i 6817 stanovnika, smješteno uz srednji tok Kupe njene desne pritoke Dobre, odlikuje se zanimljivom geografskom raznolikošću. Južni ogranci
žumberačkih planina, blagi brežuljci vivodinsko-vrhovačkog vinogorja, široka i plodna pokupska ravnica, brdo
Vodenica (537 metara) i ribom bogata jezera Šljunčare ljepotom krajolika privlače u ovaj kraj.
Povijest
Na vapnenačkoj stijeni, ponad tihe, zrcalne Kupe, osovio se zrinsko-frankopanski stari grad, simbol Ozlja i srce njegovog povijesnog razvitka. Unutar zidina, kao i u okolici mjesta, nađeni su prapovijesni, starorimski i srednjovjekovni arheološki nalazi, no prvi povijesni zapis o gradu potječe iz 1244. godine. Kao vlasnici smjenjuju se najmoćnije feudalne porodice: Babonići, Frankopani, Zrinski, a u 17. stoljeću Ozalj doživljava svoje najsjajnije razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom - u njemu stoluje ban Petar Zrinski, a u kulturnom životu vlada ozaljski književno-jezični krug.
Tragičnim smaknućem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana 1671. godine nasilno je prekinut procvat grada. U 18. stoljeću temeljito ga pregrađuju novi vlasnici, Perlas i Batthyani, koji će do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni izgled. Prema svojoj vrijednosti Stari grad Ozalj pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U njemu je smještena bogata zbirka Zavičajnog muzeja. Od ostalih građevina ističu se barokna župna crkva Svetog Vida (spominje se već 1349.) i
kamena palača Munjare, stare hidroelektrane iz 1908. godine.
Uz Ozalj, kao drevno naselje spominje se i
Trg, nekoć planski građeno srednjevjekovno selo, zatim
Vivodina, dvorci i plemićke kurije u
Jaškovu,
Zorkovcu,
Grdunu,
Svetičkom Hrašću,
Vrhovcu (Plepelić - dvor),
Trešćerovcu i
Gornjem Pokupju, a u povijesti ovoga kraja značajnu kulturnu i gospodarsku ulogu imao je i pavlinski samostan u
Sveticama. Dobivši status grada 1996. godine, kontinuiranom urbanizacijom i poboljšanjem životnih uvjeta, Ozalj svoj identitet gradi na spoju povijesno-kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti sa životopisnom ljepotom očuvanog okoliša, kojom iskazuje dobrodošlicu svim svojim posjetiteljima.
