Foto: ilustracija
Na području Policijske uprave karlovačke tijekom lipnja 2018. godine evidentirano je ukupno 108 prometnih nesreća, a u lipnju 2017. godine 94. Najviše prometnih nesreća u lipnju 2018. godine evidentirano je na autocesti A-1, 17 prometnih nesreća (u lipnju 2017. 13), na državnoj cesti D-1 15 prometnih nesreća (u lipnju 2017. 18) te na državnoj cesti D-6, pet prometnih nesreća (u lipnju 2017. godine četiri).
U lipnju 2018. godine nisu evidentirane prometne nesreće sa smrtno stradalom osobom dok je u istom periodu 2017. godine evidentirana jedna prometna nesreća sa dvije smrtno stradale osobe. Nadalje, evidentirana je 41 prometna nesreća s ozlijeđenim osobama (u lipnju 2017. godine 28) i 67 prometnih nesreća s materijalnom štetom (u lipnju 2017. godine 65).
U tim prometnim nesrećama 11 osoba je teško ozlijeđeno (u lipnju 2017. godine 13 osoba), dok je 45 osoba lako ozlijeđeno (u lipnju 2017. godine 29 osoba).
U prometnim nesrećama tijekom promatranog razdoblja učestvovalo je 155 sudionika, a 10 sudionika uzrokovalo je prometne nesreće zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Najčešći uzroci prometnih nesreća u lipnju 2018. godine bile su greške ili propusti vozača i to:
-
međusobni sudar vozila u pokretu (vožnja u slijedu, bočni sudar, iz suprotnih smjerova) u 46 prometnih nesreća
-
slijetanja vozila s ceste u 23 prometne nesreće
-
udar vozila u parkirano vozilo u 14 prometnih nesreća
-
udar vozila u objekt kraj ceste u tri prometne nesreće.
Najčešće vrste prometnih nesreća u lipnju 2018. godine:
-
slijetanja vozila s ceste u 23 prometne nesreće,
-
međusobni sudar vozila u pokretu (bočni sudar, vožnja u slijedu, iz suprotnih smjerova) u 46 prometnih nesreća
-
udar vozila u parkirano vozilo u 14 prometnih nesreća
-
udar vozila u objekt kraj ceste u tri prometne nesreće
U lipnju 2018. godine tijekom svojih redovnih zadaća policijski službenici ukupno su sankcionirali 1.855 prekršaja u prometu bez prometnih nesreća, a najviše su sankcionirani prekršaji vozača počinjeni zbog nepropisne brzine koja je ujedno i najčešći uzrok prometnih nesreća i to 634 prekršaja ili 34,1% od ukupnog broja sankcioniranih prekršaja.
Nadalje slijede prekršaji:
-
nepropisno parkiranje 278 prekršaja ili 14,9%
-
nepoštivanje prometnih znakova i ovlaštenih osoba 223 prekršaja ili 12%
-
nekorištenje sigurnosnog pojasa 218 prekršaja ili 11,5%
-
upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola 83 prekršaja ili 4,4%
-
korištenje mobitela za vrijeme vožnje 46 prekršaja ili 2,4%
-
nepropisno skretanje, okretanje i vožnja unazad 45 prekršaja ili 2,4%
-
upravljanje vozilom kad je vozačka dozvola oduzeta 9 prekršaja ili 0,4%
-
neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo 17 prekršaja ili 0,9%
-
vožnja bez položenog vozačkog ispita 15 prekršaja ili 0,8%
-
tehnički neispravno vozilo 6 prekršaja ili 0,3%.
Preporuke i savjeti vozačima bicikala
Kako bi izbjegli stradavanja i neželjene posljedice uzrokovane prometnim nesrećama vozačima bicikala savjetujemo da:
-
ne upravljaju biciklom pod utjecajem alkohola
-
ne voze bicikl po pješačkom prijelazu
-
ne voze u grupama, u zabranjenom smjeru i kroz pješačke zone
-
ne voze tehnički neispravne bicikle (bez kočnica, svjetala, zvonca i sl.)
-
ne voze noću bez reflektirajućih prsluka, reflektirajuće odjeće ili oznake
-
ne skidaju istovremeno obje ruke s upravljača za vrijeme vožnje
-
ne provlače između vozila koja su zaustavljena u kolonama
-
ne prolaze kroz raskrižje dok je za njihov smjer uključeno crveno svjetlo na semaforu
Preporuke pješacima:
-
pješak, koji se kreće kolnikom, dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom,
-
pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama i dr.
-
pješak se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka,
-
pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je kretati se uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja,
-
pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pomoću prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja,
-
pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način,
-
na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.
Stranica
